Ngā Rauemi

Tūārere 1

Tau 0 - 3

Rangaranga Reo ā-Tā is a structured framework within Te Reo Matatini that guides the teaching of pānui and tuhituhi in te reo Māori. It defines the scope, sequence, and pace of literacy learning to ensure coherent and effective progression for mokopuna.

Rangaranga Reo ā-Tā

  • Mata Ako 1: Te Aroā Weteoro me te Aroā Oromotu

    Mata Ako 2: Te Oro Arapū ā–Tā

    Mata Ako 3: Ngā Kūoro me te Tautohu Kupu

    Mata Ako 4: Te Mātai Wetekupu

    Mata Ako 5: Te Tātaikupu

  • Te Mōhiohio Oro

    Te Mōhiohio Pūriki

    Te Mōhiohio Arapū

    Te Mōhiohio Kupu

    Te Mōhiohio Tuhi Oro

    Te Mōhiohio Pānui Rerenga Kōrero

Tūārere 2

Tau 4 - 6

Rangaranga Reo ā-Tā is a structured framework within Te Reo Matatini that guides the teaching of pānui and tuhituhi in te reo Māori. It defines the scope, sequence, and pace of literacy learning to ensure coherent and effective progression for mokopuna.

Rangaranga Reo ā-Tā

  • Mata Ako 4: Te Mātai Wetekupu

    Mata Ako 5: Te Tātaikupu

    Mata Ako 6: Te Kawenga Tikanga Reo

Tūārere 3

Tau 7 - 8

Rangaranga Reo ā-Tā is a structured framework within Te Reo Matatini that guides the teaching of pānui and tuhituhi in te reo Māori. It defines the scope, sequence, and pace of literacy learning to ensure coherent and effective progression for mokopuna.

Rangaranga Reo ā-Tā

  • Mata Ako 4: Te Mātai Wetekupu

    Mata Ako 5: Te Tātaikupu

    Mata Ako 6: Te Kawenga Tikanga Reo

Tūārere 4

Tau 9 - 10

Ngā Tai o te Ao is a series of resources that provide opportunities for ako and aromatawai, contextualised through mini projects - kaupapa mahi. The resources provide kura with choices to engage with and reflect upon the taiao surrounding their kura, hapū, hapori and/or iwi. Mokopuna explore and research the cultural and environmental narratives specific to themselves, their kura, hapū, hapori and/or iwi.

Co-requisites

  • He manu i hau mai i ngā rangitūhāhā, he atua, he tipua, he manu rangatira e!

    Ko ngā hau o Tāwhirimātea e hiki nei i ngā manu kahaki kia rere ai ki ngā tōpito o te ao.

    Ko ōna huruhuru i heke mai i ngā manu kāwai rangatira nō mua atu hei whakakorowai i a ia.

    He manu e tukutuku nei i ōna herenga o te ao tawhito, e taupua nei i ngā taonga, kia puta hei manu tāiko i roto i tēnei ao hurihuri.

  • Tōkihi ki uta, tōkihi ki tai. Tōkihi taku waka ki ngā hau kōhengi a Tāwhirimātea. Marakea, kia wātea, āe rā kua wātea!

    Ko te kaupapa o Hau Whakatere he tiro whānui ki te ao o ngā waka Māori kua whakatere i ngā tai o neherā, tae noa ki a tātou i ēnei rā.

    Ko tā te mokopuna, he kau i ngā puna wai o uki, kia ahu tika te hoe urungi ki te anamata o tōna ao.

    Ko te kāhui whetū o Taramainuku e ara ake ana i ngā kōrero tūturu mō te waka, kātahi ka heke ki ngā waka hourua i whakatere i Te Moana-nui-a-Kiwa ki te kimi oranga hou, tae noa ki ngā waka ama ka hoea e tātou i ēnei rā hei whakangahau i a tātou.

Tūārere 5

Tau 11 - 13

Pūtaiao | Te Reo Rangatira | Tikanga ā-iwi

Ngā Tai o te Ao is a series of resources that provide opportunities for ako and aromatawai, contextualised through mini projects - kaupapa mahi. Mokopuna explore and research the cultural and environmental narratives specific to themselves, their kura, hapū, hapori and/or iwi.

Series | Ngā Tai o te Ao

  • Ko te mokopuna e noho pū ana ki tōna whenua, ka tūhura i ngā tai o tōna ao.

    He kaupapa tēnei e whakaara ana i ngā kare-aa-roto o te mokopuna ki ngā mōhioranga ka ahu mai i ō rātou ake kōrero tuku iho o te taiao.

    Ko ngā tai e kōrerohia nei ko ngā tai o te ao, ko ngā tai o te pō, ko ngā tairongo. Koia nei ko ngā tai e hono ai te rangi ki te whenua. Ko te tirohanga ki te tuānui me te tūāpapa o te taiao. Ko ngā poutokomanawa e korowaitia nei i te taiao ko ngā tupu, ngā rākau, ngā ika, ngā kararehe, ngā manu me ngā ngāngāra.

    Ko te tupu o te taiao e pēnei ki te kākāno i ruia mai.  Ka puta mai ko ngā panonitanga, ngā hurihanga, me ngā māramatanga. Ko ngā mātauranga nō ao kē ka kapohia, ko ngā mōhioranga ka tuku hei tāonga, ā, ka whakamoea te mokopuna kia purangiaho ki ngā tohu taiao.

    Koinei te oranga tonutanga o ngā mana atua, ngā wai, te mana o te whenua, ka mutu te whakapapa o te tangata

  • Tangaroa te toi, Tangaroa te meha, Tangaroa whakamau tai!

    Ko te mauri o te moana ka noho ki te mana o ngā atua pēnei i a Tangaroa, i a Kiwa, otirā i a Hinemoana hoki me o rātou uri.

    Ko te orokohanga o te moana tētahi āhuatanga e korowaitia ana e Papatūānuku. Ko ia hoki te ahunga mai o ngā whakapapa wai o ngā atua pēnei i a Wainuiātea, i a Te Ihorangi, i a Hinetuparimaunga, rātou ko Parawhenuamea.

    Ki ētehi iwi ko ngā matangaro ko ngā momo moana, ko moana nui, ko moana roa, ko moana pōtango, ko moana hākere hoki.

    He nui ngā hononga ki te wai mai i te rangi ki te whenua, ā, he maha ngā kōrero tuku iho mō ēnei herenga. Ka mutu ko te whetū o Waitā, ko te marama hoki e hīri nei hei whakaaweawe i ngā wai o Tangaroa.

  • Ko Tāne te wānanga, ko Tāne te toi!

    Ko Tāne nui a Rangi, ko Tāne te wānanga, ko Tāne Tokorangi, ko Tāne whakapiripiri, ko Tāne te waiora, ko Tāne te whakaputa ki te whei ao, ki te ao mārama!

    I haere mai i te whakaoti nuku, i te whakaoti rangi ko tō manawa, ko tōku manawa kia Tāne hei whakairia haumie e, hui e, Taiki e!

    He wao nui, he nehenehenui, he ahuru mōwai kia tupu, kia hua, kia puāwai. Ko te oranga o te ngahere me ōna aitanga katoa i ahu mai i te mauri o Tāne. E whakatauki ake nei i ngā ahuatanga o te taiao me te tangata, ahakoa koia te piko o te mahuri, te hinga o te Tōtara rānei.

    Kua tūhonohonotia ngā mea katoa o te ngahere pēnei i ngā rākau, ngā tupu, ngā kararehe, ngā manu, ngā ngāngāra, tae atu ki te wai me te oneone. Nā ēnei hononga ka whai oranga ngā wāhanga katoa o te wao ki a rātou anō.

  • E Io e, e Rongo e! Rongomātāne, Rongomaraeroa, Rongo-i-te-whiwhia, Rongo-ki-te-maimai-aroha!

    He rongomau, he tairongo, he hua nō te wao o Rongo! Kia ū, kia tau ki ngā tukunga iho o te mauri o te atua Rongo, e hono ana te tangata ki te taiao, te taiao ki te tangata.

    Ko tōna wao e whakaora ana i te tinana, e whāngaia ana i te wairua.

    Ka rongo te ngākau māhaki me te wairua whakaora! Piri mai ki tōna mana, ki tōna tapu!

    E Rongo whakairia ake ki runga kia wātea, kia tīna! Haumie, hui e, taiki e!

  • Ki te mate kāinga tahi, ka ora kāinga rua!

    Ko te kaupapa o Hau Kāinga, ko te wānanga i ngā kōrero tuku iho hei tūāpapa mō te anamata o te mokopuna i tēnei ao hurihuri.


    Ko te whakatairanga i ngā whakaaro kia waihangahia tētehi papa kāinga hou. Ahakoa ngā wero o te taiao me ngā whanaketanga o te ao, ko ngā hau o te kāinga ērā e whakahao nei i te tangata.


    Nō reira, me mataara te mokopuna ki ngā momo tūhonotanga o te kāinga - taiao mai, tangata mai rānei.